Alergije u pubertetu: Zašto imunosni sustav u mladenačkim godinama traži nove putove

<p>Pubertet je faza temeljnih preokreta. Uz jasne tjelesne promjene i neurobiološke procese sazrijevanja, i imunosni sustav u mladenačkim godinama prolazi kroz značajnu transformaciju. Mnoge obitelji primjećuju da se u ovoj životnoj fazi novonastalo pojavljuju dosad nepoznati alergijski simptomi ili se postojeće kliničke slike poput neurodermitisa ili peludne groznice iznenada mijenjaju. Utemeljen pogled na hormonalne i imunološke mehanizme pomaže u pravilnom razvrstavanju simptoma i terapijskom djelovanju. </p>
<ol>
<li><strong> Osovina imunitet-hormoni: Kako spolni hormoni utječu na imunosni sustav</strong></li>
</ol>
<p>Činjenica da alergije u pubertetu često mijenjaju svoj oblik nije slučajnost, već rezultat intenzivnog međudjelovanja endokrinog sustava (hormonalnog sustava) i imunosnog sustava. Spolni hormoni, koji se pojačano luče u pubertetu, izravno djeluju na stanice imunosne obrane. </p>
<ul>
<li><strong>Utjecaj estrogena:</strong> Estrogeni teže stimulaciji T-pomoćnih stanica tipa 2 (Th2 odgovor). Ove Th2 stanice značajno sudjeluju u nastanku alergijskih reakcija jer potiču proizvodnju imunoglobulina E (IgE). To, između ostalog, objašnjava zašto su djevojčice od puberteta češće pogođene novonastalom alergijskom astmom ili intenziviranom peludnom groznicom (<em>alergijski rinitis</em>). </li>
<li><strong>Uloga testosterona:</strong> Androgeni poput testosterona, s druge strane, imaju tendenciju imunomodulatornih i protuupalnih svojstava. Oni mogu ublažiti Th2 reakciju. Kod dječaka pubertetski porast razine testosterona stoga nerijetko dovodi do osjetnog poboljšanja postojećih alergijskih bolesti. </li>
<li><strong>Promjene kožne barijere:</strong> Hormonalna promjena utječe i na proizvodnju sebuma te udio lipida u koži. Dok raste sklonost nečistoćama kože, dječji neurodermitis (<em>atopijski ekcem</em>) u pubertetu se može ili znatno poboljšati ili promijeniti svoj obrazac raspodjele po tijelu (npr. pojačana zahvaćenost područja lica i vrata). </li>
</ul>
<ol start="2">
<li><strong> „Promjena razine“: Od dječjeg ekcema do alergijske astme</strong></li>
</ol>
<p>U alergologiji pojam <strong>alergijski marš</strong> opisuje tipičan slijed alergijskih bolesti tijekom djetinjstva i mladosti. Dok su u dojenačkoj i ranoj dječjoj dobi u prvom planu alergije na hranu i atopijski ekcem, s godinama se zbivanja često sele na dišne puteve. </p>
<p>U pubertetu kod neliječene peludne groznice prijeti takozvana <strong>promjena razine</strong>: alergijska upala seli se iz gornjih dišnih puteva (nos i ždrijelo) u donje dišne puteve (bronhije). Simptomi poput upornog nadražajnog kašlja pri tjelesnom naporu, osjećaja stezanja u prsima ili pištanja pri disanju (<em>hropci</em>) ozbiljni su znakovi nastanka alergijske astme. </p>
<ol start="3">
<li><strong> Tipične kliničke slike i njihovo razlikovanje</strong></li>
</ol>
<p>Manifestacija alergija kod adolescenata je raznolika. Točno promatranje pomaže u razlikovanju alergijskih reakcija od infekcija ili kožnih promjena uzrokovanih pubertetom: </p>
<h4 data-path-to-node="8">Alergijski rinitis (peludna groznica)</h4>
<ul data-path-to-node="9">
<li>
<p data-path-to-node="9,0,0"><b data-path-to-node="9,0,0" data-index-in-node="0">Tipični glavni simptomi:</b> Napadaji kihanja, vodenasti iscjedak iz nosa, svrbež i suzenje očiju. Za razliku od prehlade, obično se ne javlja povišena temperatura, a iscjedak iz nosa ostaje bistar. </p>
</li>
<li>
<p data-path-to-node="9,1,0"><b data-path-to-node="9,1,0" data-index-in-node="0">Mogući uzročnici u pubertetu:</b> Pelud drveća, trava, grinje iz kućne prašine, životinjska dlaka.</p>
</li>
</ul>
<h4 data-path-to-node="10">Križne alergije (Oralni alergijski sindrom / OAS)</h4>
<ul data-path-to-node="11">
<li>
<p data-path-to-node="11,0,0"><b data-path-to-node="11,0,0" data-index-in-node="0">Tipični glavni simptomi:</b> Svrbež ili oticanje usana, jezika i nepca, koji se javljaju neposredno nakon konzumacije određenih vrsta sirove hrane ili orašastih plodova.</p>
</li>
<li>
<p data-path-to-node="11,1,0"><b data-path-to-node="11,1,0" data-index-in-node="0">Mogući uzročnici u pubertetu:</b> Botanička srodnost između inhalacijskih alergena i namirnica (npr. povezanost između peludi breze i konzumacije jabuka ili lješnjaka).</p>
</li>
</ul>
<h4 data-path-to-node="12">Atopijski ekcem (neurodermitis)</h4>
<ul data-path-to-node="13">
<li>
<p data-path-to-node="13,0,0"><b data-path-to-node="13,0,0" data-index-in-node="0">Tipični glavni simptomi:</b> Suha, ljuskava područja kože s jakim svrbežom; tipično lokalizirana na pregibima (laktovi, koljena), rukama ili licu. Treba ga razlikovati od klasičnih pubertetskih akni, koje nastaju prvenstveno zbog pojačanog rada lojnih žlijezda. </p>
</li>
<li>
<p data-path-to-node="13,1,0"><b data-path-to-node="13,1,0" data-index-in-node="0">Mogući uzročnici u pubertetu:</b> Emocionalni stres, mehanički nadražaji, određena kozmetika, parfemi ili sintetički tekstili.</p>
</li>
</ul>
<h4 data-path-to-node="14">Alergijska astma</h4>
<ul data-path-to-node="15">
<li>
<p data-path-to-node="15,0,0"><b data-path-to-node="15,0,0" data-index-in-node="0">Tipični glavni simptomi:</b> Suhi kašalj (osobito noću ili pri tjelesnom naporu), dugotrajna zaduha te čujni hropci (pištanje pri izdisaju).</p>
</li>
<li>
<p data-path-to-node="15,1,0"><b data-path-to-node="15,1,0" data-index-in-node="0">Mogući uzročnici u pubertetu:</b> Inhalacijski alergeni (poput peludi ili grinja), hladan zrak te tjelesni napor.</p>
</li>
</ul>
<ol start="4">
<li><strong> Dijagnostika i moderni terapijski pristupi</strong></li>
</ol>
<p>Ako kod adolescenata postoji sumnja na alergiju, potrebno je provesti strukturiranu alergološku obradu u specijalističkoj ordinaciji.</p>
<ol>
<li><strong>Anamneza i dnevnik boli:</strong> Bilježenje točne dinamike tegoba, sezonske ovisnosti i pojava alergija u obitelji.</li>
<li><strong>Kožni i krvni testovi:</strong> <strong>Prick test</strong> na koži te određivanje specifičnog IgE u krvi (<em>RAST test</em>) identificiraju uzročne alergene.</li>
<li><strong>Simptomatska terapija:</strong> Primjena modernih, nesedativnih antihistaminika te lokalnih glukokortikoidnih sprejeva za nos donosi brzo olakšanje kod akutnih tegoba.</li>
<li><strong>Uzročna terapija (modificira bolest):</strong> <strong>Specifična imunoterapija (SIT)</strong> odnosno hiposenzibilizacija predstavlja jedinu metodu uzročnog liječenja. Imunosnom sustavu se dovodi alergen u rastućoj ili konstantnoj dozi tijekom otprilike tri godine (supkutano kao injekcija ili sublingvalno kao tableta/kapi). Cilj je navikavanje imunosnog sustava kako bi se spriječila promjena razine i dugoročno drastično smanjila potreba za lijekovima. </li>
</ol>
<p> </p>
<p><strong>Zaključak</strong></p>
<p>Alergije u pubertetu nisu statično stanje, već dinamičan proces na koji snažno utječe hormonalno sazrijevanje. Dok se neke tegobe kod dječaka mogu poboljšati pod utjecajem testosterona, djevojčice pod utjecajem estrogena češće naginju intenziviranju simptoma dišnih puteva. Pravovremena alergološka dijagnostika ključna je za minimiziranje rizika od promjene razine i omogućavanje adolescentima neometane kvalitete života u svakodnevici i sportu putem ciljanih terapijskih mjera. </p>
<p><strong>Članak dr. Anne Stein – specijalistice pedijatrije i adolescentne medicine, alergologije, pulmologije</strong></p>